SažetakPokus je proveden kako bi se proučili učinci diludina na nesivost i kvalitetu jaja kod kokoši te pristupio mehanizmu učinaka određivanjem indeksa parametara jaja i seruma. 1024 ROM kokoši podijeljene su u četiri skupine, od kojih je svaka uključivala četiri ponavljanja od po 64 kokoši. Tretirane skupine primale su istu osnovnu prehranu nadopunjenu s 0, 100, 150 i 200 mg/kg diludina tijekom 80 dana. Rezultati su bili sljedeći. Dodavanje diludina u prehranu poboljšalo je nesivost kokoši, pri čemu je tretman sa 150 mg/kg bio najbolji; stopa nesivosti povećana je za 11,8% (p< 0,01), a konverzija mase jaja smanjena je za 10,36% (p< 0,01). Težina jaja povećavala se s povećanjem dodanog diludina. Diludin je značajno smanjio koncentraciju mokraćne kiseline u serumu (p< 0,01); dodavanje diludina značajno je smanjilo koncentraciju kalcija u serumu.²⁺i sadržaj anorganskog fosfata, te povećanu aktivnost alkinske fosfataze (ALP) u serumu (p< 0,05), pa je imao značajan utjecaj na smanjenje lomljenja jaja (p< 0,05) i abnormalnosti (p< 0,05); diludin je značajno povećao visinu bjelanjka. Haughova vrijednost (p< 0,01), debljina ljuske i težina ljuske (p< 0,05), 150 i 200 mg/kg diludina također je smanjilo ukupni kolesterol u žumanjku (p< 0,05), ali je povećalo težinu žumanjka (p< 0,05). Osim toga, diludin je mogao pojačati aktivnost lipaze (p< 0,01) i smanjiti sadržaj triglicerida (TG3) (p< 0,01) i kolesterola (CHL) (p< 0,01) u serumu, smanjio je postotak abdominalne masti (p< 0,01) i sadržaj masti u jetri (p< 0,01), te je imao sposobnost sprječavanja masne jetre kod kokoši. Diludin je značajno povećao aktivnost SOD-a u serumu (p < 0,01) kada je dodan u prehranu dulje od 30 dana. Međutim, nije pronađena značajna razlika u aktivnosti GPT-a i GOT-a u serumu između kontrolne i tretirane skupine. Zaključeno je da diludin može spriječiti oksidaciju stanične membrane.

Ključne riječiDiludin; kokoš; SOD; kolesterol; triglicerid, lipaza

 

Diludin je novi nenutritivni antioksidativni vitaminski dodatak i ima sljedeće učinke^[1-3]ograničavanja oksidacije biološke membrane i stabilizacije tkiva bioloških stanica itd. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, poljoprivredni stručnjak iz Latvije u bivšem Sovjetskom Savezu otkrio je da diludin ima učinke^[4]poticanja rasta peradi i otpornosti na smrzavanje i starenje nekih biljaka. Izviješteno je da diludin ne samo da može potaknuti rast životinja, već i poboljšati reproduktivne performanse životinja te poboljšati stopu gravidnosti, proizvodnju mlijeka, proizvodnju jaja i stopu izleganja ženki.^{[1, 2, 5-7]}Proučavanje diludina u Kini započelo je 1980-ih, a većina studija o diludinu u Kini do sada se ograničava na korištenje učinka, a objavljeno je samo nekoliko ispitivanja na nesilicama. Chen Jufang (1993.) izvijestio je da diludin može poboljšati proizvodnju jaja i težinu jaja peradi, ali nije produbio^[5]proučavanje mehanizma djelovanja. Stoga smo proveli sustavno proučavanje učinka i mehanizma hranjenjem nesilica prehranom obogaćenom diludinom, a jedan dio rezultata sada je prikazan kako slijedi:

Tablica 1 Sastav i hranjive komponente eksperimentalne prehrane

%

----------------------------------------------------------------------------------------------

Sastav prehrane Nutritivne komponente

----------------------------------------------------------------------------------------------

Kukuruz 62 ME③ 11,97

Pulpa graha 20 CP 17.8

Riblje brašno 3 Ca 3,42

Sačma uljane repice 5 P 0,75

Koštano brašno 2 M et 0,43

Kameno brašno 7,5 M i Cys 0,75

Metionin 0,1

Sol 0,3

Multivitamin① 10

Elementi u tragovima② 0,1

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

① Multivitamin: 11 mg riboflavina, 26 mg folne kiseline, 44 mg orizanina, 66 mg niacina, 0,22 mg biotina, 66 mg vitamina B6, 17,6 µg vitamina B12, 880 mg kolina, 30 mg vinilketonurina (VK), 66 IU vitamina V_E6600 JIL odjela V_Di 20000 JIL-a od V_A, dodaju se na svaki kilogram prehrane; a 10 g multivitamina dodaje se na svakih 50 kg prehrane.

② Elementi u tragovima (mg/kg): 60 mg Mn, 60 mg Zn, 80 mg Fe, 10 mg Cu, 0,35 mg I i 0,3 mg Se dodaje se na svaki kilogram prehrane.

③ Jedinica metaboličke energije odnosi se na MJ/kg.

 

1. Materijali i metoda

1.1 Ispitni materijal

Beijing Sunpu Biochem. & Tech. Co., Ltd. trebao bi ponuditi diludin; a pokusna životinja odnosit će se na rimske komercijalne nesilice stare 300 dana.

 

Eksperimentalna prehrana: eksperimentalna prehrana treba se pripremiti prema stvarnom stanju tijekom proizvodnje na temelju NRC standarda, kao što je prikazano u Tablici 1.

1.2 Metoda ispitivanja

1.2.1 Pokus hranjenja: pokus hranjenja trebao bi se provesti na farmi tvrtke Hongji u gradu Jiande; trebalo bi odabrati 1024 rimske nesilice i nasumično podijeliti u četiri skupine od po 256 komada (svaka skupina trebala bi se ponoviti četiri puta, a svaka kokoš trebala bi se ponoviti 64 puta); kokoši bi trebale biti hranjene s četiri vrste hrane s različitim udjelom diludina, a svakoj skupini trebalo bi dodati 0, 100, 150, 200 mg/kg hrane. Pokus je započeo 10. travnja 1997.; kokoši su mogle slobodno pronaći hranu i uzimati vodu. Treba zabilježiti hranu koju je svaka skupina uzela, stopu nesivosti, proizvodnju jaja, razbijena jaja i broj abnormalnih jaja. Nadalje, pokus je završio 30. lipnja 1997.

1.2.2 Mjerenje kvalitete jaja: 20 jaja treba nasumično uzeti kada se test provodi četiri puta po 40 dana kako bi se izmjerili pokazatelji vezani uz kvalitetu jaja, kao što su indeks oblika jaja, Haughova jedinica, relativna težina ljuske, debljina ljuske, indeks žumanjka, relativna težina žumanjka itd. Nadalje, sadržaj kolesterola u žumanjku treba mjeriti COD-PAP metodom u prisutnosti Cicheng reagensa kojeg proizvodi Ningbo Cixi Biochemical Test Plant.

1.2.3 Mjerenje biokemijskog indeksa seruma: Iz svake skupine treba uzeti 16 testnih kokoši svaki put kada se ispitivanje provodi 30 dana i kada se ispitivanje završi kako bi se pripremio serum nakon uzorkovanja krvi iz vene na krilu. Serum treba čuvati na niskoj temperaturi (-20 ℃) ​​kako bi se izmjerili relevantni biokemijski indeksi. Postotak abdominalne masti i sadržaj lipida u jetri treba izmjeriti nakon klanja i vađenja abdominalne masti i jetre nakon završetka uzorkovanja krvi.

Superoksid dismutazu (SOD) treba mjeriti metodom zasićenja u prisutnosti kompleta reagensa koji proizvodi Pekinški istraživački institut Huaqing za biokemiju i tehnologiju. Mokraćnu kiselinu (UN) u serumu treba mjeriti metodom U rikaze-PAP u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; trigliceride (TG3) treba mjeriti GPO-PAP metodom u jednom koraku u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; lipazu treba mjeriti nefelometrijom u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; ukupni kolesterol u serumu (CHL) treba mjeriti metodom COD-PAP u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; glutaminsko-piruvinsku transaminazu (GPT) treba mjeriti kolorimetrijom u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; glutaminsko-oksalactensku transaminazu (GOT) treba mjeriti kolorimetrijom u prisutnosti Cicheng kompleta reagensa; Alkalna fosfataza (ALP) treba se mjeriti brzinskom metodom u prisutnosti Cichengovog kompleta reagensa; kalcijev ion (Ca²⁺) u serumu treba mjeriti metodom s metiltimol plavim kompleksonom u prisutnosti Cichengovog kompleta reagensa; anorganski fosfor (P) treba mjeriti metodom s molibdatnim plavim u prisutnosti Cichengovog kompleta reagensa.

 

2 Rezultat testa

2.1 Utjecaj na performanse polaganja

Performanse nesivosti različitih skupina obrađenih diludinom prikazane su u Tablici 2.

Tablica 2. Učinkovitost kokoši hranjenih bazalnom prehranom s dodatkom četiri razine diludina

 

Količina diludina koju treba dodati (mg/kg)
	0	100	150	200
Unos hrane (g)
Stopa nesivosti (%)
Prosječna težina jajeta (g)
Omjer materijala i jajeta
Stopa razbijenih jaja (%)
Stopa abnormalnih jaja (%)

 

Iz Tablice 2, stope nesivosti svih skupina obrađenih diludinom su očito poboljšane, pri čemu je učinak obrade sa 150 mg/kg optimalan (do 83,36%), a 11,03% (p<0,01) je poboljšano u usporedbi s referentnom skupinom; stoga diludin ima učinak poboljšanja stope nesivosti. Promatrajući prosječnu težinu jaja, težina jaja se povećava (p>0,05) s povećanjem diludina u dnevnoj prehrani. U usporedbi s referentnom skupinom, razlika među svim obrađenim dijelovima skupina obrađenih s 200 mg/kg diludina nije očita kada se prosječno doda 1,79 g unosa hrane; Međutim, razlika postaje sve očitija s povećanjem diludina, a razlika u omjeru materijala i jaja među obrađenim dijelovima je očita (p<0,05), a učinak je optimalan pri 150 mg/kg diludina i iznosi 1,25:1, što je smanjeno za 10,36% (p<0,01) u usporedbi s referentnom skupinom. Gledajući iz stope razbijenih jaja svih obrađenih dijelova, stopa razbijenih jaja (p<0,05) može se smanjiti kada se diludin doda u dnevnu prehranu; a postotak abnormalnih jaja smanjuje se (p<0,05) s povećanjem diludina.

 

2.2 Utjecaj na kvalitetu jaja

Iz Tablice 3 vidljivo je da indeks oblika jajeta i specifična težina jajeta nisu pogođeni (p>0,05) kada se diludin doda u dnevnu prehranu, a težina ljuske se povećava s povećanjem diludina dodanog u dnevnu prehranu, pri čemu se težina ljuske povećava za 10,58% odnosno 10,85% (p<0,05) u usporedbi s referentnim skupinama kada se doda 150 i 200 mg/kg diludina; debljina ljuske jajeta se povećava s povećanjem diludina u dnevnoj prehrani, pri čemu se debljina ljuske jajeta povećava za 13,89% (p<0,05) kada se doda 100 mg/kg diludina u usporedbi s referentnim skupinama, a debljina ljuske jajeta se povećava za 19,44% (p<0,01) odnosno 27,7% (p<0,01) kada se doda 150 i 200 mg/kg. Haughova jedinica (p<0,01) se značajno poboljšava kada se doda diludin, što ukazuje na to da diludin ima učinak poticanja sinteze gustog albumina bjelanjka. Diludin ima funkciju poboljšanja indeksa žumanjka, ali razlika nije očita (p<0,05). Sadržaj kolesterola u žumanjku svih skupina se razlikuje i može se značajno smanjiti (p<0,05) nakon dodavanja 150 i 200 mg/kg diludina. Relativne težine žumanjka razlikuju se jedna od druge zbog različitih količina dodanog diludina, pri čemu su relativne težine žumanjka poboljšane za 18,01% i 14,92% (p<0,05) kada se dodaje 150 mg/kg i 200 mg/kg u usporedbi s referentnom skupinom; stoga, odgovarajući diludin ima učinak poticanja sinteze žumanjka.

 

Tablica 3 Učinci diludina na kvalitetu jaja

Količina diludina koju treba dodati (mg/kg)
Kvaliteta jaja	0	100	150	200
Indeks oblika jajeta (%)
Specifična težina jaja (g/cm3)
Relativna težina ljuske jajeta (%)
Debljina ljuske jajeta (mm)
Haughova jedinica (U)
Indeks žumanjka (%)
Kolesterol žumanjka (%)
Relativna težina žumanjka (%)

 

2.3 Utjecaj na postotak abdominalne masti i sadržaj masti u jetri nesilica

Vidi sliku 1 i sliku 2 za učinke diludina na postotak abdominalne masti i sadržaj masti u jetri nesilica

 

 

 

Slika 1 Učinak diludina na postotak abdominalne masti (PAF) nesilica

 

	Postotak abdominalne masti
	Količina diludina koju treba dodati

 

 

Slika 2 Učinak diludina na sadržaj masti u jetri (LF) nesilica

	Sadržaj masti u jetri
	Količina diludina koju treba dodati

Kao što se vidi na slici 1, postoci abodominalne masti testne skupine smanjeni su za 8,3% odnosno 12,11% (p<0,05) kada se doda 100 i 150 mg/kg diludina u usporedbi s referentnom skupinom, a postotak abodominalne masti smanjen je za 33,49% (p<0,01) kada se doda 200 mg/kg diludina. Kao što se vidi na slici 2, sadržaj masti u jetri (apsolutno suha) obrađen sa 100, 150 i 200 mg/kg diludina smanjen je za 15,00% (p<0,05), 15,62% (p<0,05) odnosno 27,7% (p<0,01) u usporedbi s referentnom skupinom; Stoga, diludin očito ima učinak smanjenja postotka abdominalne masti i sadržaja masti u jetri nesilica, pri čemu je učinak optimalan kada se doda 200 mg/kg diludina.

2.4 Učinak na biokemijski indeks seruma

Iz Tablice 4 vidljivo je da razlika među dijelovima obrađenim tijekom Faze I (30d) SOD testa nije očita, a biokemijski indeksi seruma svih skupina kojima je diludin dodan u Fazi II (80d) testa su viši od referentne skupine (p<0,05). Mokraćna kiselina (p<0,05) u serumu može se smanjiti kada se doda 150 mg/kg i 200 mg/kg diludina; dok je učinak (p<0,05) dostupan kada se doda 100 mg/kg diludina u Fazi I. Diludin može smanjiti trigliceride u serumu, pri čemu je učinak optimalan (p<0,01) u skupini kada se doda 150 mg/kg diludina u Fazi I, a optimalan je u skupini kada se doda 200 mg/kg diludina u Fazi II. Ukupni kolesterol u serumu smanjuje se s povećanjem diludina dodanog u dnevnu prehranu, točnije, sadržaj ukupnog kolesterola u serumu smanjuje se za 36,36% (p<0,01) odnosno 40,74% (p<0,01) kada se u Fazi I doda 150 mg/kg i 200 mg/kg diludina u usporedbi s referentnom skupinom, te se smanjuje za 26,60% (p<0,01), 37,40% (p<0,01) odnosno 46,66% (p<0,01) kada se u Fazi II doda 100 mg/kg, 150 mg/kg i 200 mg/kg diludina u usporedbi s referentnom skupinom. Štoviše, ALP se povećava s povećanjem diludina dodanog u dnevnu prehranu, dok su vrijednosti ALP-a u skupini kojoj je dodano 150 mg/kg i 200 mg/kg diludina očito više nego u referentnoj skupini (p<0,05).

Tablica 4 Učinci diludina na serumske parametre

Količina diludina koja se dodaje (mg/kg) u fazi I (30d) ispitivanja
Artikal	0	100	150	200
Superoksid dismutaza (mg/mL)
Mokraćna kiselina
Trigliceridi (mmol/L)
Lipaza (U/L)
Kolesterol (mg/dL)
Glutaminsko-piruvična transaminaza (U/L)
Glutaminsko-oksalactenska transaminaza (U/L)
Alkalna fosfataza (mmol/L)
Kalcijev ion (mmol/L)
Anorganski fosfor (mg/dL)

 

Količina diludina koja se dodaje (mg/kg) u fazi II (80d) ispitivanja
Artikal	0	100	150	200
Superoksid dismutaza (mg/mL)
Mokraćna kiselina
Trigliceridi (mmol/L)
Lipaza (U/L)
Kolesterol (mg/dL)
Glutaminsko-piruvična transaminaza (U/L)
Glutaminsko-oksalactenska transaminaza (U/L)
Alkalna fosfataza (mmol/L)
Kalcijev ion (mmol/L)
Anorganski fosfor (mg/dL)

 

3 Analiza i rasprava

3.1 Diludin u testu poboljšao je stopu nesivosti, težinu jaja, Haughovu jedinicu i relativnu težinu žumanjka, što je ukazivalo na to da diludin ima učinke poticanja asimilacije proteina i poboljšanja količine sinteze gustog albumina bjelanjka i proteina žumanjka. Nadalje, sadržaj mokraćne kiseline u serumu je znatno smanjen; i općenito je priznato da smanjenje sadržaja neproteinskog dušika u serumu znači da je brzina katabolizma proteina smanjena, a vrijeme zadržavanja dušika odgođeno. Ovaj rezultat pružio je osnovu za povećanje zadržavanja proteina, poticanje nesenja jaja i poboljšanje težine jaja nesilica. Rezultat testa pokazao je da je učinak nesivosti optimalan kada je dodano 150 mg/kg diludina, što je u biti bilo u skladu s rezultatom^[6,7]Bao Erqinga i Qin Shangzhija, a dobiven je dodavanjem diludina u kasnom razdoblju nesilica. Učinak se smanjio kada je količina diludina prelazila 150 mg/kg, što može biti zbog transformacije proteina^[8]bio je pogođen zbog prekomjerne doze i prekomjernog metabolizma organa diludinom.

3.2 Koncentracija Ca²⁺u serumu jaja nesilica smanjena je, P u serumu je smanjen na početku, a aktivnost ALP je očito povećana u prisutnosti diludina, što ukazuje na to da diludin očito utječe na metabolizam Ca i P. Yue Wenbin izvijestio je da diludin može potaknuti apsorpciju^[9] mineralnih elemenata Fe i Zn; ALP se uglavnom nalazio u tkivima poput jetre, kostiju, crijevnog trakta, bubrega itd.; ALP u serumu je uglavnom potjecao iz jetre i kostiju; ALP u kostima se uglavnom nalazio u osteoblastu i mogao je kombinirati fosfatni ion s Ca2 iz seruma nakon transformacije poticanjem razgradnje fosfata i povećanjem koncentracije fosfatnog iona, te se taložio na kosti u obliku hidroksiapatita itd. kako bi doveo do smanjenja Ca i P u serumu, što je u skladu s povećanjem debljine ljuske jaja i relativne težine ljuske jaja u pokazateljima kvalitete jaja. Štoviše, stopa razbijenih jaja i postotak abnormalnih jaja očito su smanjeni u smislu nesivosti, što je također objasnilo ovu točku.

3.3 Dodavanjem diludina u prehranu značajno je smanjeno nakupljanje masti u trbuhu i sadržaj masti u jetri nesilica, što ukazuje na to da diludin ima učinak ograničavanja sinteze masti u tijelu. Nadalje, diludin je mogao poboljšati aktivnost lipaze u serumu u ranoj fazi; aktivnost lipaze značajno je povećana u skupini kojoj je dodano 100 mg/kg diludina, a sadržaj triglicerida i kolesterola u serumu je smanjen (p<0,01), što ukazuje na to da diludin može potaknuti razgradnju triglicerida i ograničiti sintezu kolesterola. Nakupljanje masti moglo se ograničiti jer enzim metabolizma lipida u jetri^[10,11], a smanjenje kolesterola u žumanjku također je objasnilo ovu točku [13]. Chen Jufang je izvijestio da diludin može ograničiti stvaranje masti u životinji i poboljšati postotak nemasnog mesa kod brojlera i svinja, te da ima učinak liječenja masne jetre. Rezultat testa razjasnio je ovaj mehanizam djelovanja, a rezultati disekcije i promatranja testnih kokoši također su dokazali da diludin može očito smanjiti stopu pojave masne jetre kod kokoši nesilica.

3.4 GPT i GOT su dva važna pokazatelja koja odražavaju funkcije jetre i srca, a jetra i srce mogu biti oštećeni ako je njihova aktivnost previsoka. Aktivnost GPT i GOT u serumu nije se značajno promijenila kada je diludin dodan u test, što je ukazivalo na to da jetra i srce nisu oštećeni; nadalje, rezultat mjerenja SOD pokazao je da se aktivnost SOD u serumu može značajno poboljšati kada se diludin koristi određeno vrijeme. SOD se odnosi na glavnog hvatača slobodnih radikala superoksida u tijelu; važan je za održavanje integriteta biološke membrane, poboljšanje imunološke sposobnosti organizma i održavanje zdravlja životinje kada se poveća sadržaj SOD u tijelu. Quh Hai i drugi izvijestili su da diludin može poboljšati aktivnost 6-glukoza fosfat dehidrogenaze u biološkoj membrani i stabilizirati tkiva [2] biološke stanice. Sniedze je istaknuo da diludin obuzdava aktivnost [4] NADPH citokrom C reduktaze, očito nakon proučavanja odnosa između diludina i relevantnog enzima u NADPH specifičnom lancu prijenosa elektrona u mikrosomu jetre štakora. Odydents je također istaknuo da je diludin povezan [4] sa sustavom kompozitne oksidaze i mikrosomalnim enzimom povezanim s NADPH; a mehanizam djelovanja diludina nakon ulaska u životinju je uloga otpora oksidaciji i zaštite biološke membrane [8] presretanjem aktivnosti enzima za prijenos elektrona NADPH mikrosoma i obuzdavanjem procesa peroksidacije lipidnog spoja. Rezultat ispitivanja dokazao je zaštitnu funkciju diludina na biološkoj membrani od promjena aktivnosti SOD do promjena aktivnosti GPT i GOT te dokazao rezultate studije Sniedzea i Odydentsa.

 

Referenca

1 Zhou Kai, Zhou Mingjie, Qin Zhongzhi i dr. Studija o diludinu o poboljšanju reproduktivnih performansi ovacaJ. Trava iLivestock 1994 (2): 16-17

2 Qu Hai, Lv Ye, Wang Baosheng, Učinak diludina dodanog u dnevnu prehranu na stopu gravidnosti i kvalitetu sjemena kunića.J. Kineski časopis za uzgoj kunića1994(6): 6-7

3 Chen Jufang, Yin Yuejin, Liu Wanhan, itd. Ispitivanje proširene primjene diludina kao dodatka stočnoj hraniIstraživanje hrane za životinje1993 (3): 2-4

4 Zheng Xiaozhong, Li Kelu, Yue Wenbin, itd. Rasprava o učinku primjene i mehanizmu djelovanja diludina kao stimulatora rasta peradiIstraživanje hrane za životinje1995 (7): 12-13

5 Chen Jufang, Yin Yuejin, Liu Wanhan, itd. Ispitivanje proširene primjene diludina kao dodatka stočnoj hraniIstraživanje hrane za životinje1993 (3): 2-5

6 Bao Erqing, Gao Baohua, Test diludina za hranidbu pekinške patkeIstraživanje hrane za životinje1992 (7): 7-8

7 Qin Shangzhi Test poboljšanja produktivnosti mesnih kokoši u kasnom razdoblju nesenja primjenom diludinaČasopis za stočarstvo i veterinarsku medicinu u Guangxiju1993.9(2): 26-27

8 Dibner J Jl Lvey FJ ​​Metabolizam jetrenih proteina i aminokiselina u peradi Znanost o peradi1990.69(7): 1188-1194

9 Yue Wenbin, Zhang Jianhong, Zhao Peie, itd. Studija dodavanja diludina i Fe-Zn pripravka u dnevnu prehranu nesilicaStočna hrana i stoka1997., 18(7): 29-30

10 Mildner A na M, Steven D Clarke Kloniranje komplementarne DNA pomoću sintaze masnih kiselina svinja, distribucija njezine mRNA u tkivu i supresija ekspresije somatotropinom i proteinima iz prehrane J Nutri 1991, 121 900

11 Walzon RL Smon C, Morishita T, et al I Sindrom hemoragije masne jetre kod kokoši prekomjerno hranjenih pročišćenom prehranom Odabrane enzimske aktivnosti i histologija jetre u odnosu na oštećenje jetre i reproduktivne performanseZnanost o peradi,1993 72(8): 1479-1491

12 Donaldson WE Metabolizam lipida u jetri pilića kao odgovor na hranjenjeZnanost o peradi1990., 69(7): 1183-1187

13 Ksiazk ieu icz J. K ontecka H, ​​H ogcw sk i L Napomena o kolesterolu u krvi kao pokazatelju tjelesne masnoće kod patakaČasopis za aninalnu i stočnu znanost,1992., 1(3/4): 289-294