Upotreba antibiotika kao stimulatora rasta u stočarstvu sve je više pod javnom kontrolom i kritikom. Razvoj otpornosti bakterija na antibiotike i unakrsna otpornost ljudskih i životinjskih patogena povezana sa subterapeutskom i/ili nepravilnom upotrebom antibiotika glavne su zabrinutosti.
U zemljama EU-a zabranjena je upotreba antibiotika za poboljšanje proizvodnje životinja. U SAD-u je Dom delegata Američkog udruženja, zadužen za donošenje politika, na svom godišnjem sastanku u lipnju odobrio rezoluciju kojom se poziva na postupno ukidanje ili eliminaciju "neterapeutske" upotrebe antibiotika kod životinja. Mjera se posebno odnosi na antibiotike koji se daju i ljudima. Želi da vlada postupno ukine prekomjernu upotrebu antibiotika kod stoke, proširujući kampanju organizacije za suzbijanje otpornosti ljudi na lijekove koji spašavaju živote. Upotreba antibiotika u stočarstvu je pod vladinim pregledom, a mjere za kontrolu otpornosti na lijekove su u razvoju. U Kanadi je upotreba Carbadoxa trenutno pod pregledom Ministarstva zdravstva Kanade i suočava se s mogućom zabranom. Stoga je jasno da će upotreba antibiotika u stočarstvu postati sve ograničenija te da je potrebno istražiti i primijeniti alternative antibiotičkim promotorima rasta.
Kao rezultat toga, kontinuirano se provode istraživanja kako bi se proučile alternative za zamjenu antibiotika. Alternative koje se proučavaju kreću se od bilja, probiotika, prebiotika i organskih kiselina do kemijskih dodataka i alata za upravljanje. Brojne studije pokazale su da je mravlja kiselina učinkovita protiv patogenih bakterija. Međutim, u praksi je zbog problema s rukovanjem, jakog mirisa i korozije opreme za preradu hrane te hranjenje i pijenje, njezina upotreba ograničena. Kako bi se prevladali problemi, kalijev diformat (K-diformat) privukao je pozornost kao alternativa mravljoj kiselini jer je s njim lakše rukovati nego s čistom kiselinom, dok se pokazao učinkovitim u poboljšanju rasta i odbijenih i završnih prasadi. Studija koju su proveli istraživači na Poljoprivrednom sveučilištu Norveške (J. Anim. Sci. 2000. 78:1875-1884) pokazala je da dodatak kalijevog diformata u prehrani u količini od 0,6-1,2% poboljšava rast, kvalitetu trupova i sigurnost mesa kod završnih prasadi bez negativnih učinaka na senzornu kvalitetu svinjetine. Također je pokazano da, za razliku odkalijev diformat Dodatak Ca/Na-formijata nije imao nikakav utjecaj na rast i kvalitetu trupova.
U ovom istraživanju provedena su ukupno tri eksperimenta. U prvom eksperimentu, 72 svinje (početne tjelesne težine 23,1 kg i tjelesne težine 104,5 kg) dodijeljene su trima tretmanima prehrane (kontrola, 0,85% Ca/Na-formijata i 0,85% kalij-diformijata). Rezultati su pokazali da je prehrana s K-diformijatom povećala ukupni prosječni dnevni prirast (ADG), ali nije utjecala na prosječni dnevni unos hrane (ADFI) ili omjer prirasta i hrane (G/F). Sadržaj masti ili nemasne mase trupa nije bio pod utjecajem ni kalij-diformijata ni Ca/Na-formijata.
U drugom eksperimentu, 10 svinja (početna tjelesna težina: 24,3 kg, konačna tjelesna težina: 85,1 kg) korišteno je za proučavanje učinka K-diformata na performanse i senzornu kvalitetu svinjetine. Sve su svinje bile na režimu ograničenog hranjenja i hranjene su istim dijetama, osim dodavanja 0,8% K-diformata u tretiranoj skupini. Rezultati su pokazali da dodavanje K-diformata u dijetu povećava ADG i G/F, ali nije imalo utjecaja na senzornu kvalitetu svinjetine.
U trećem eksperimentu, 96 svinja (početne tjelesne težine: 27,1 kg, konačne tjelesne težine: 105 kg) raspoređeno je u tri grupe prehrane, koje su sadržavale 0, 0,6% i 1,2% K-diformijata, kako bi se proučio učinak dodavanja hrane.K-diformijatu prehrani na rast, karakteristike trupova i mikrofloru gastrointestinalnog trakta. Rezultati su pokazali da je dodatak K-diformata u koncentracijama od 0,6% i 1,2% povećao rast, smanjio sadržaj masti i poboljšao postotak nemasnog mesa u trupu. Utvrđeno je da dodavanje K-diformata smanjuje broj koliformnih bakterija u gastrointestinalnom traktu svinja, čime se poboljšava sigurnost svinjetine.
Tablica 1. Učinak dodataka Ca/Na diformijata i K-diformijata u prehrani na rast u eksperimentu 1 | ||||
Artikal | Kontrolirati | Ca/Na-formijat | K-diformijat | |
Razdoblje rasta | ADG, g | 752 | 758 | 797 |
G/Ž | .444 | .447 | .461 | |
Završno razdoblje | ADG, g | 1.118 | 1.099 | 1.130 |
G/Ž | .377 | .369 | .373 | |
Ukupno razdoblje | ADG, g | 917 | 911 | 942 |
G/Ž | .406 | .401 | .410 |
Tablica 2. Učinak dodataka K-diformijata u prehrani na rast u eksperimentu 2 | |||
Artikal | Kontrolirati | 0,8% K-diformijata | |
Razdoblje rasta | ADG, g | 855 | 957 |
Dobitak/Dodatak | .436 | .468 | |
Ukupno razdoblje | ADG, g | 883 | 987 |
Dobitak/Dodatak | .419 | .450
|
Tablica 3. Učinak dodatka K-diformijata u prehrani na rast i karakteristike trupova u eksperimentu 3 | ||||
K-diformijat | ||||
Artikal | 0% | 0,6% | 1,2% | |
Razdoblje rasta | ADG, g | 748 | 793 | 828. |
Dobitak/Dodatak | .401 | .412 | .415 | |
Završno razdoblje | ADG, g | 980 | 986 | 1.014 |
Dobitak/Dodatak | .327 | .324 | .330 | |
Ukupno razdoblje | ADG, g | 863 | 886 | 915 |
Dobitak/Dodatak | .357 | .360 | .367 | |
Težina trupa, kg | 74,4 | 75,4 | 75,1 | |
Prinos mršave smjese, % | 54.1 | 54.1 | 54,9 |
Vrijeme objave: 09.08.2021.